TURIZAM

 

Obalno područje



Alžirska obala se sastoji od 1 200 km pješčanih plaža omeđenih tirkiznim morem. U ovoj regiji se nalaze svi veći gradovi prepuni prekrasnih pejzaža te je ona stoga među turistički najatraktivnijim regijama zemlje. Od Bijelog Alžira do Blistavog Orana, preko Annabe i divljih uvala Kabilije, obala oduševljava planinare, plivače te ljubitelje ribolova i vodenih sportova. Turističke aktivnosti u ovom dijelu Alžira nisu prepreka očuvanju morske flore i faune. Osim što je pravo mjesto za opuštanje, alžirska obala je i mjesto bogate povijesti, na obali mora nalazi se nekoliko arheoloških nalazišta iz antičkog i osmanskog doba.

 

Centar



Nazivan često «El Bahdja» (veseo) ili Bijeli Alžir, glavni grad je danas najvažnije područje Magreba. Osnovan 960. godine na ostacima drevnog rimskog grada Icosiuma od Bologhinea Ibn Zirija, ovaj stari otomanski grad se proteže na oko 30 kilometara. Grad na sjeveru i istoku graniči sa Mediteranskim morem formirajući poznati Alžirski zaljev, a njime dominira Kazba (Casbah) – starim muslimanskim gradom. Različiti strani utjecaji (rimski, turski i francuski) oblikovali su alžirsku regiju, dajući joj kozmopolitski karakter i otvarajući ju prema svijetu. Od mitske Kazbe do tradicionalnih igara proricanja uz recitacije (bouqalettes) i gastronomije, grad Mohameda Racima uvijek je pridavao važnost svojoj bogatoj kulturnoj baštini. Samo nekoliko kilometara dalje nalazi se Tipaza, drevni rimski grad, i njegov čudesan antički muzej, a još malo dalje su Kabilija i njezine stjenovite uvale vrijedne divljenja. Od Jijela do Béjaie, preko Tizi Ouzoua, sve vas ovdje poziva na uživanje.

 

Istok



Iako je malo manje poznata od Zapadne obale, obala Konstantina nije manje šarmantna. Nazivan i «gradom visećih mostova», Konstantin (stara Cirta) je sagrađen na stijeni iznad dubokih klanaca na dnu kojih teče rijeka Rhummel, umjesto mora. Grad je osnovao car Konstantin I. koji mu je dao svoje ime. Grad malufa, slavne arapsko-andaluške glazbe, Konstantin je vrlo važno kulturno i akademsko središte. Spomenici poput velike džamije Emira Abdelkadera ili Palače Ahmeda Beya pokazatelji su bogate arhitekture grada. Međutim, stvarnu važnost na obali Konstantina ima Annaba, nekada poznata kao Bône. To je jedan od gradova s najljepšom obalom u Alžiru. Sagrađen na ostacima starog grada poznatog pod imenom Hippone, danas je to četvrti najveći grad Alžira. Najvažnija znamenitost grada, osim antičkih ostataka, jest bazilika Svetog Augustina, podignuta u spomen ovom svećeniku rođenom u Alžiru 354. godine prije Krista, koji je dao svoje priznanje gradu Hipponeu. Drugi važan grad ove obale jest Skikda, grad jagoda. Nekad nazivan Phillipeville, u čast kralju Luju Filipu, grad Skikda predstavljao je malu trgovačku luku, koja se danas značajno povećala.

 

Zapad



Predivne plaže i velike luke, to je ono što ukratko opisuje Oran. Poznat i pod imenom « El Bahia » (blistav), Oran je drugi po veličini grad u zemlji. Njegova obala je omeđena plažama među kojima su i najdivljije plaže Mediterana. Grad danas broji oko dva milijuna stanovnika. Unatoč burnoj kolonijalnoj prošlosti (španjolski, turski i francuski utjecaji), regija je formirala vlastiti identitet. Danas je poznata po svojoj impozantnoj kulturnoj baštini, posebno po glazbenom pravcu rai. Taj glazbeni stil, koliko buntovan, toliko i senzualan, postao je predstavnik grada diljem svijeta. Drugi grad regije Orana jest Tlemcen, smješten na 800 m nadmorske visine, ujedno i jedini alžirski grad koji se može pohvaliti maurskom arhitekturom iste kvalitete kao u Andaluziji. Danas, tzv. «grad trešanja» je mjesto odmora koje turisti posjećuju s najviše užitka. Grad Mostaganem pak čuva svoj stari karakter, ali je otvoren i za moderno gospodarstvo. Za dokaz, dovoljno je posjetiti novu čevtrt Tijdit, u kojoj se može uživati na prekrasnim osunčanim plažama. 

 

Oaze



Svaka oaza se razlikuje jedna od druge te predstavlja visoku umjetnost i iznimno umijeće na pragu alžirske pustinje. Oaze su živopisna i gotovo rajska područja koja bude maštu svih posjetitelja…To su pustinjski otoci na kojima vodeni tokovi (wadi) stvaraju brazde sreće, a palme bdiju nad dobrobiti njihovih stanovnika. Alžirske oaze su impresivne i mitske te su rezultat osebujnih poljoprivrednih i arhitekturalnih vještina. Među oazama se ističu Bou Saada, «grad sreće», Biskra, «kraljica Zibana», El Oued, «grad tisuću kupola», Touggourt, regija pješčanih dina (sjever Grand Erg Orientala ili Velikog mora pješčanih dina), Ouargla, velika oaza u kojoj se nalazi više od milijun palmi s datuljama, Ghardaïa, grad u obliku piramide (utemeljen 1053.) i Laghouat, autentična vrata pustinje (400 km od glavnog grada, Alžira). Predstavljajući rezultat iznimnih vještina i znanja o navodnjavanju, alžirske oaze su najljepše na svijetu. Svježu i bistru vodu koja teče kroz utrobu zemlje domišljati alžirski poljoprivrednici dovode na površinu kako bi preobrazili pješčanu pustinju u rajski pejzaž. Nekoliko velikih gradova poznato je po svojim oazama. Posebno se ističe Tolga, najvažnija oaza Zibana (Zibans). Ovaj grad je najpoznatiji po kvaliteti svojih datulja, «Deglet Nour» (datulje svjetlosti). Ipak, najslavnija zona palmi u zemlji je bez sumnje Taghit, pravi biser pustinje.

 

M’zab



M’zab je stjenovita zaravan, s nadmorskom visinom od 300 do 800 metara, smještena u središtu Alžira. Sastoji se od 5 oaza i 5 ksoura (utvrđena sela) : Gharadaïa – Melika – Beni-Isguen – Bounoura i El-Atteuf ; te dvije odvojene oaze prema sjeveru : Berriane i Guerrara. U njegovu podnožju, kuće sa malim prozorima i niskim vratima (za zaštitu od pješčanih oluja i vrućine) naslanjaju se jedna na drugu, a uske uličice stvaraju pravi labirint. Svaki grad je zaštićen zidovima i vratima koji omogućuju pristup. Palme su neizostavne u ovim gradovima jer one štite ljetnikovce u koje stanovnici odlaze za vrijeme velikih vrućina. Tamošnji vrtovi su bujni i plodovi su obilni zahvaljujući sustavu navodnjavanja naslijeđenom od predaka. Dolina M'zab dio je svjetske baštine te su je mnogi orijentalistički slikari prikazali na svojim slikama.

 

Pustinja



Sahara, pustinja smještena na sjeveru Afrike, proteže se kroz deset zemalja (od Maroka do Mauritanije, preko Sudana i Nigera), ali ipak najviše zauzima alžirski teritorij. Pojam Sahare je alžirskog porijekla (As-Sahara) i označava pustinju ili stepu. Radi se, dakle, o pleonazmu, kada se kaže : «pustinja Sahara». To je vruća i suha pustinja : ljeti, tijekom dana, temperatura raste i preko 50 stupnjeva Celzijevih ; zimi, u višim predjelima, temperatura se može spustiti i do -5 stupnjeva. Nekada je Sahara bila močvarno područje. Prekrivena stepama i savanama, imala je bogatu faunu. Danas su iz tog doba sačuvani samo fosili izgubljeni u pijesku i slike na stijenama koje su ostavili naši preci u pećinama. Pješčane dine se toliko mijenjaju pod utjecajem vjetra i toliko su prolazne, a stijene su nepromjenjive i vječne, tako da se na tom mjestu čini da vrijeme ne igra veliku ulogu. Tišina je gospodarica ovog kraljevstva čija ljepota pejzaža, izlazaka i zalazaka sunca s bojama koje se ne vide nigdje drugdje, oduzima dah svakog promatrača.

 

Veliki Erg (Le Grand Erg)



Ergovi su veliki masivi pješčanih dina koji zauzimaju oko 20 % površine Sahare. Stvaraju se pod utjecajem prevladavajućih vjetrova. Klimatski uvjeti su ovdje izuzetno oštri. Rijetki tragovi vegetacije mogu se pronaći u malim oazama smještenim na rubovima pustinje.  Među najvećima je oaza El Oued koja se nalazi na sjeveru. Međutim, u Velikom zapadnom Ergu nalazimo vrtove Saoure. Nazvana po rijeci (oued, vadi) koja ju prelazi, dolina Saoura je zaista jedna od najatraktivnijih regija na jugu Alžira. Gourara je regija u Alžiru sačinjena od mnoštva oaza. Okružena Velikim zapadnih Ergom (na sjeveru), Touatom i Saourom (na Zapadu) te visoravni Tadmaït (na jugu i istoku), velike ravne i stjenovite površine koja odvaja ovu regiju od Tidikelta (Aïn Salah). Baš kao i Touat (Adrar) i Tidikelt, ova regija koristi sistem za navodnjavanje Foggaras (sistem za dovod infiltrirane vode). U Veliki Erg također spadaju i Beni Abbès, Guirzim,Kerzaz, Timoudi,oaze Gourare te okolica gradova Laghouata, Ghardaïae i Béchara. Ovom naizgled nepremostivom zaprekom su uvijek prolazile karavane koje su činile vezu između oaza razbacanih u valovima pijeska. Glavni gradovi koji okružuju Veliki zapadni Erg su El Meniaa (nazivana također i El Goléa), Timimoun (Gourara) i Adrar (Touat).

 

Tassili



Ovaj planinski masiv površine oko 120 000 km već izdaleka nalikuje na ruševine nekog antičkog grada. Ovaj park, kojeg je 1982. godine UNESCO proglasio svjetskom baštinom, a 1986. uvrstio u svoj program Čovjek i biosfera, posjeduje jednu od glavnih zbirki stijenske umjetnosti na svijetu, sa više od 15 000 crteža i gravura. Do danas se smatra najvećim muzejom na otvorenom na svijetu. Njegov glavni grad je Djanet. Taj grad, pravi biser Tassilija, itekako zaslužuje svoje ime koje znači Raj. Njegove bijele građevine s plavim vratima koje okružuju ulice ukrašene tamno plavim i zlatnim svjetiljkama, pravi su poziv na odmor. Dovoljno je samo vidjeti njegove prekrasne palme nadvijene zadivljujućim planinama.

 

Hoggar



Planinski masiv Hoggar, star više od tri milijarde godina, uvršten 1987. u UNESCO-vu svjetsku baštinu, golema je geološka tvorba. Predstavlja jedan od najfascinantnijih pejzaža sa svojim okorjelim valovima od lave čije se boje prelijevaju od žarko žute do tamno ljubičaste. Klima je ovdje jako topla ljeti, a zimi ima i ledenih noći. Ipak, manje je ekstremna od klime ostatka Sahare te je stoga Hoggar važno sklonište za određene životinjske i biljne vrste. To je također područje Tuarega, takozvanih plavih ljudi Sahare, koji se uvijek odnose srdačno prema strancima. Zapanjujuća ljepota ovog vulkanskog reljefa poziva na meditaciju po uzoru na oca Charlesa de Foucaulda, kršćanskog svećenika koji je živio kao pustinjak u samom središtu Hoggara.



 

Više informacija na :



Stranici Ministarstva turizma : http://www.mta.gov.dz

 

Stranici Nacionalnog turističkog ureda : http://www.ont.dz